ČOVEČANSTVO ISUSA HRISTA
(Vid. Stradanja. Smrt Hristova. Hristos je Bog.)
= predskazano je. 1 Moj. 3,15 "I još mećem neprijateljstvo između tebe i žene i između semena tvog i semena njenog; ono će ti na glavu stajati a ti ćeš ga u petu ujedati."; 5 Moj. 18,15 "Proroka isred tebe, između braće tvoje, kao što sam ja, podignuće ti Gospod Bog tvoj; njega slušajte,", 18 "Proroka ću im podignuti između braće njihove, kao što si ti, i metnuću reči svoje u usta njegova, i kazivaće im sve što mu zapovedim."; Dap. 3,22 "Jer Mojsej ocima reče: Gospod Bog vaš podignuće vam Proroka iz vaše braće, kao mene; njega poslušajte u svemu što god vam kaže.", 26 "Vama prvo Bog podigavši Sina svojega Isusa, posla ga da vas blagoslovi i odvrati svakoga od zlih djela vaših."; Dap. 7,37 "Ovo je Mojsej koji reče sinovima Izrailjevim: Gospod Bog vaš podignuće vam Proroka iz braće vaše, kao mene: njega poslušajte.".
= od Boga je. Jn. 6,38 "Jer sam sišao s neba ne da tvorim volju svoju, nego volju Oca, koji me posla."; Jn. 7,28 "Tada Isus povika u hramu učeći i govoreći: I poznajete me i znate otkuda sam; i sam od sebe nisam došao, nego je istinit Onaj koji me posla, kojega vi ne znate.", 29 "Ja ga znam, jer od njega jesam, i On me posla."; Jn. 8,42 "A Isus im reče: Kad bi Bog bio otac vaš, ljubili biste mene; jer ja od Boga iziđoh i dođoh; jer nisam došao sam od sebe, nego me On posla."; Jn. 17,8 "Jer riječi koje si mi dao, dao sam njima: i oni primiše, i poznaše zaista da od tebe iziđoh, i vjerovaše da me ti posla.",18 "Kao što ti mene posla u svijet, i ja njih poslah u svijet."; Gal. 4,4 "A kad dođe punoća vremena, posla Bog Sina svojega, koji se rodi od žene, koji bi pod zakonom,".
= Hristos je dragovoljno primio. Jev. 10,7 "Tada rekoh: Evo dođoh, kao što je u početku Knjige pisano za mene, da učinim volju tvoju, Bože.", 8 "Govoreći prethodno, da žrtvu i prinos i svespaljenice i žrtve za grijehe nisi htio niti su ti bile ugodne, one koje se po zakonu prinose;"i Ps. 40,7 "I po tome rekoh: Evo idem, kao što je u knjizi pisano za mene;", 8 "Hoću činiti volju Tvoju, Bože moj, i zakon je Tvoj meni u srcu."; Fil. 2,7.
= bilo je potrebno za NJegovo Posredništvo. 1 Tim. 2,5; Jev. 2,14 "A pošto ta djeca imaju zajednicu u krvi i mesu, i On uze najprisnijeg udjela u tome, da smrću satre onoga koji ima moć smrti, to jest đavola,", 17 "Stoga je trebalo da u svemu bude podoban braći, da bi bio milostiv i vjeran prvosveštenik u službi Bogu, kako bi očistio grijehe naroda."; Jev. 10,5 "Zato ulazeći u svijet govori: Žrtvu i prinos nisi htio, ali si mi tijelo pripremio."; Kol. 1,22 "Sada vas izmiri smrću njegovog ljudskog tijela da vas izvede preda se svete, neporočne i nevine,"; Rim. 8,3 "Jer što zakonu bješe nemoguće, pošto bješe oslabljen tijelom, Bog poslavši Sina svoga u obličju tijela grjehovnoga i zbog grijeha, osudi grijeh u tijelu,".
Hristos je imao istinsko čovečije telo. Jn. 1,14 "I Logos postade tijelo i nastani se među nama, i vidjesmo slavu njegovu, slavu kao Jedinorodnoga od Oca, pun blagodati i istine."; Rim. 8,3 "Jer što zakonu bješe nemoguće, pošto bješe oslabljen tijelom, Bog poslavši Sina svoga u obličju tijela grjehovnoga i zbog grijeha, osudi grijeh u tijelu,"; Kol. 1,22 "Sada vas izmiri smrću njegovog ljudskog tijela da vas izvede preda se svete, neporočne i nevine,"; 1 Tim. 3,16; Jev. 2,14 "A pošto ta djeca imaju zajednicu u krvi i mesu, i On uze najprisnijeg udjela u tome, da smrću satre onoga koji ima moć smrti, to jest đavola,"; Jev. 5,7 "On u dane zemaljskoga života svojega sa silnim vapajem i suzama prinese molitve i prozbe Onome koji je mogao da ga spase od smrti, i bi uslišen zbog pobožnosti svoje."; Jev. 10,5 "Zato ulazeći u svijet govori: Žrtvu i prinos nisi htio, ali si mi tijelo pripremio."; 1 Jn. 4,2 "Po ovome raspoznavajte Duha Božijeg: Svaki duh koji priznaje da je Isus Hristos u tijelu došao, od Boga je;".
Hristos je imao čovečiju dušu. Mt. 27,50 "A Isus opet povika iz svega glasa, i ispusti duh."; Mk. 15,37 "I Isus povika iz sveg glasa i izdahnu."; Lk. 23,46 "I povikavši Isus iz svega glasa reče: Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj. I rekavši ovo izdahnu."; Jn. 19,30 "A kad Isus okusi ocat reče: Svrši se! I preklonivši glavu, predade duh."; Dap. 2,31 "Predvidjevši govori za vaskrsenje Hristovo da ne bi ostavljena duša njegova u adu, niti tijelo njegovo vidje truljenja.".
= velika je tajna pobožnosti. 1. Tim. 3,16 "I zaista velika je tajna pobožnosti: Bog se javi u tijelu, opravda se u Duhu, pokaza se anđelima, propovjedi se neznabošcima, vjerova se u svijetu, vaznese se u slavi.".
Dokazi =
NJegovo začeće u utrobi Deve Marije. Mt. 1,18 "A rođenje Isusa Hrista ovako bi: Kad je mati njegova Marija bila obručena Josifu, a prije nego što se bjehu sastali, nađe se da je zatrudnila od Duha Svetoga."; Lk. 1,31 "I evo začećeš i rodićeš sina, i nadjenućeš mu ime Isus.".
NJegovo rođenje. Mt. 1,16 "A Jakov rodi Josifa, muža Marije, od koje se rodi Isus zvani Hristos.", 25 "I ne znadijaše za nju dok ne rodi sina svojega prvenca, i nadjenu mu ime Isus."; Mt. 2,2 "Gdje je car judejski koji se rodi? Jer vidjesmo njegovu zvijezdu na Istoku i dođosmo da mu se poklonimo."; Lk. 2,7 "I rodi sina svojega Prvenca, i povi ga, i položi ga u jasle; jer im ne bijaše mjesta u gostionici.", 11 "Jer vam se danas rodi Spas, koji je Hristos Gospod, u gradu Davidovu.", "Jer vam se danas rodi Spas, koji je Hristos Gospod, u gradu Davidovu."Gal. 4,4.
Imao je majku, braću i sestre. Mt. 12,47 "I neko mu reče: Evo mati tvoja i braća tvoja stoje napolju, tražeći da govore s tobom."; Mt. 13,55 "Nije li ovo drvodjeljin sin? Ne zove li se mati njegova Marija, i braća njegova Jakov i Josija i Simon i Juda?", 56 "I sestre njegove nisu li sve kod nas? Otkud njemu sve ovo?"; Mk. 3,31 "I dođoše mati njegova i braća njegova, i stojeći napolju poslaše k njemu da ga zovu.", 32 "I sjeđaše narod oko njega. I rekoše mu: Eno mati tvoja i braća tvoja napolju traže te."; Mk. 6,3 "Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, a brat Jakovljev i Josijin i Judin i Simonov? I nisu li sestre njegove ovdje među nama? I sablažnjavahu se o njega."; Jn. 2,12 "Potom siđe u Kapernaum. on i mati njegova i braća njegova i učenici njegovi, i ondje ostadoše ne mnogo dana."; Jn. 6,42 "I govorahu: Nije li ovo Isus, sin Josifov, kome mi znamo oca i mater? Kako, dakle, on govori: S neba sam sišao?"; Gal. 1,19 "A drugoga od apostola ne vidjeh, osim Jakova brata Gospodnjega.".
NJegovo obrezanje. Lk. 2,21 "I kada se navrši osam dana da obrežu dijete, nadjenuše mu ime Isus, dato od anđela prije nego što on bi začet u utrobi.".
NJegovo napredovanje u premudrosti i rastu. Lk. 2,40 "A dijete rastijaše i jačaše duhom, puneći se premudrosti, i blagodat Božija bijaše na njemu.", 52 "I Isus napredovaše u premudrosti i u rastu i u milosti kod Boga i kod ljudi.".
NJegovo kušanje od đavola. Mt. 4,1-10 "Tada Isusa odvede Duh u pustinju da ga đavo kuša. 2 I postivši dana četrdeset i noći četrdeset, naposljetku ogladnje. 3 I pristupi k njemu kušač i reče: Ako si Sin Božiji, reci da kamenje ovo postanu hljebovi. 4 A on odgovori i reče: Pisano je: Ne živi čovjek o samom hljebu, no o svakoj riječi koja izlazi iz usta Božijih. 5 Tada ga đavo odvede u Sveti grad i postavi ga na krilo hrama, 6 Pa mu reče: Ako si Sin Božiji, skoči dolje, jer je pisano: Anđelima svojim zapovijediće za tebe, i uzeće te na ruke, da kako ne zapneš za kamen nogom svojom. 7 A Isus mu reče: I ovo je napisano: Nemoj kušati Gospoda Boga svojega. 8 Opet ga uze đavo i odvede na goru vrlo visoku, i pokaza mu sva carstva ovoga svijeta i slavu njihovu, 9 I reče mu: Sve ovo daću tebi ako padneš i pokloniš mi se. 10 Tada mu Isus reče: Idi od mene, Satano, jer je napisano: Gospodu Bogu svome klanjaj se i njemu jedinome služi!"; Mk. 1,13 "I bi ondje u pustinji dana četrdeset, kušan od satane, i bi sa zvjerinjem, i anđeli mu služahu."; Lk. 4,2-13 "I četrdeset dana kuša ga đavo, i ne jede ništa u te dane; i kad se oni navršiše, onda ogladnje. 3 I reče mu đavo: Ako si Sin Božiji, reci ovome kamenu da postane hljeb. 4 I odgovori mu Isus govoreći: Pisano je: Ne živi čovjek samo o hljebu, nego o svakoj riječi Božijoj. 5 I izvede ga đavo na goru visoku i pokaza mu sva carstva ovoga svijeta za tren oka. 6 I reče mu đavo: Tebi ću dati svu vlast ovu i slavu njihovu, jer je meni predana, i kome hoću dajem je. 7 Ti,dakle, ako se pokloniš preda mnom, biće sva tvoja. 8 I odgovarajući Isus reče mu: Idi od mene, Satano, jer je pisano: Gospodu Bogu svojemu klanjaj se, i njemu jedinome služi. 9 I odvede ga u Jerusalim i postavi ga na krilo hrama, i reče mu: Ako si Sin Božiji, skoči odavde dolje. 10 Jer je pisano da će anđelima svojim zapovjediti za tebe da te sačuvaju, 11 I uzeće te na ruke da se ne spotakneš o kamen nogom svojom. 12 I odgovarajući Isus reče mu: Kazano je: Ne kušaj Gospoda Boga svojega. 13 I kada završi đavo sve kušanje, otide od njega za neko vrijeme."; Jev. 2,18 "Jer pošto je i sam stradao budući kušan, zato može pomoći onima koji bivaju kušani."; Jev. 4,15 "Jer nemamo prvosveštenika koji ne bi mogao sastradati nemoćima našim, nego Prvosveštenika koji je u svemu kušan kao i mi, ali bez grijeha.". Vid. Iskušenje.
NJegova čovečanska osećanja. Mt. 8,10 "A kad ču Isus, zadivi se i reče onima što idu za njim: Zaista vam kažem: ni u Izrailju tolike vjere ne nađoh."; Mk. 6,6 "I čuđaše se nevjerju njihovome. I prohođaše po okolnim selima i učaše.".
NJegova glad. Mt. 4,2 "I postivši dana četrdeset i noći četrdeset, naposljetku ogladnje."i Lk. 4,2 "I četrdeset dana kuša ga đavo, i ne jede ništa u te dane; i kad se oni navršiše, onda ogladnje."; Mt. 21,18 "A ujutru vraćajući se u grad ogladnje;"i Mk. 11,12 "I sutradan kad iziđoše iz Vitanije, ogladnje.".
NJegova žeđ. Jn. 4,7 "Dođe žena iz Samarije da zahvati vode. Reče joj Isus: Daj mi da pijem."; Jn. 12,28 "Oče, proslavi ime svoje! Tada glas dođe s neba: I proslavih, i opet ću proslaviti!".
NJegov umor. Jn. 4,6 "A ondje bijaše izvor Jakovljev. Isus pak umoran od puta sjeđaše tako na izvoru; bješe oko šestoga časa.".
NJegovo spavanje. Mt. 8,24 "I gle, bura velika nastade na moru, tako da se lađa pokri valovima; a on spavaše."; Mk. 4,38 "A on bijaše na krmi spavajući na uzglavlju; i probudiše ga i rekoše mu: Učitelju, zar ti ne mariš što propadamo?"; Lk. 8,23 "I dok plovljahu, on zaspa. I podiže se oluja na jezeru, i voda nadiraše, i bijahu u opasnosti.".
NJegove suze. Lk. 19,41 "I kada se približi, vidjevši grad zaplaka nad njim,"; Jn. 11,35 "Isusu udariše suze."; Jev. 5,7 "On u dane zemaljskoga života svojega sa silnim vapajem i suzama prinese molitve i prozbe Onome koji je mogao da ga spase od smrti, i bi uslišen zbog pobožnosti svoje.".
NJegove nevolje. Isa. 53,3 "Prezren beše i odbačen između ljudi, bolnik i vičan bolestima, i kao jedan od koga svak zaklanja lice, prezren da Ga nizašta ne uzimasmo."; Mt. 26,38 "Tada im reče Isus: Žalosna je duša moja do smrti; ostanite ovdje i bdite sa mnom."; Mk. 14,34 "I reče im: Žalosna je duša moja do smrti; ostanite ovdje i bdite."; Lk. 22,44 "I budući u samrtnoj borbi, moljaše se usrdnije; a znoj njegov bijaše kao kaplje krvi koje kaplju na zemlju."; Jn. 11,33 "Onda Isus, kad je vidje gdje plače, i gdje plaču Judejci koji dođoše s njom, potrese se u duhu i sam se uzbudi,"; Jn. 12,27 "Sad je duša moja uzbuđena, i šta da rečem? Oče, spasi me od časa ovoga; ali zato dođoh za čas ovaj.". Vid. Stradanja Hristova.
udaran je po licu. Mt. 26,67 "Tada mu popljuvaše lice i udarahu ga, a druti ga bijahu po obrazima"; Mk. 14,65 "I počeše neki pljuvati na njega i pokrivati mu lice, i udarati ga, i govoriti mu: Pogodi nam ko te udari! I sluge ga bijahu po obrazima."; Lk. 22,64 "I pokrivši ga udarahu ga po licu i pitahu ga govoreći: Proreci ko te udari?"; Jn. 19,3 "I govorahu: Zdravo, care judejski! I udarahu ga po obrazima.".
šiban je. Mt. 27,26 "Tada im pusti Varavu, a Isusa, šibavši, predade da se razapne."; Mk. 15,15 "I Pilat, želeći ugoditi narodu, pusti im Varavu, a Isusa, šibavši, predade da ga razapnu."; Lk. 23,22 "A on im po treći put reče: Kakvo je, dakle, zlo on učinio? Ja ništa na njemu ne nađoh što bi zasluživalo smrt; dakle, da ga kaznim pa da ga pustim."; Jn. 19,1 "Tada, dakle, Pilat uze Isusa i išiba ga.".
NJegovo raspeće na krstu. Ps. 21,16 "??"; Mt. 27,35 "A kad ga razapeše, razdijeliše haljine njegove bacivši kocku."; Mk. 15,24 "I kad ga razapeše, razdijeliše haljine njegove bacajući kocku za njih ko će šta uzeti.". Mk. 23,33 "??"; Jn. 19,18 "Ondje ga razapeše, i sa njim drugu dvojicu, s jedne i sa druge strane, a Isusa u sredini."; Dap. 5,30 "Bog otaca naših vaskrse Isusa, kojega vi ubiste objesivši na drvo.".
NJegova smrt. Mt. 27,50 "A Isus opet povika iz svega glasa, i ispusti duh."; Mk. 15,44 "A Pilat se začudi da je već umro; i dozvavši kapetana, zapita ga: Je li davno umro?"; Lk. 23,46 "I povikavši Isus iz svega glasa reče: Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj. I rekavši ovo izdahnu."; Jn. 19,33 "A došavši do Isusa, kad vidješe da je već umro, ne prebiše mu golijeni,"; Dap. 10,39 "I mi smo svjedoci svega što učini u zemlji Judejskoj i u Jerusalimu. NJega i ubiše, objesivši na drvo."; Vid. Smrt Hristova.
NJegova su rebra bila probodena. Jn. 19,34 "Nego jedan od vojnika probode mu rebra kopljem; i odmah iziđe krv i voda.".
NJegovo pogrebenje. Mt. 27,58-60 "Ovaj pristupivši Pilatu zamoli za tijelo Isusovo. Tada Pilat zapovjedi da mu dadu tijelo. 59 I uzevši Josif tijelo, zavi ga u platno čisto. 60 I stavi ga u svoj novi grob što je bio isjekao u kamenu; i navalivši veliki kamen na vrata od groba, otide."; Mk. 15,44-46 "A Pilat se začudi da je već umro; i dozvavši kapetana, zapita ga: Je li davno umro? 45 I doznavši od kapetana, dade tijelo Josifu. 46 I on kupivši platno i skinuvši ga, obavi platnom, i položi ga u grob koji bješe isječen u kamenu, i navali kamen na vrata groba."; Lk. 23,52 "Pristupivši Pilatu zaiska tijelo Isusovo.", 53 "I skide ga i obvi platnom, i položi ga u grob usječen u kamenu, u koji ne bijaše nikad niko položen."; Jn. 19,38-40 "A potom Josif iz Arimateje, koji bješe učenik Isusov, ali krišom zbog straha od Judejaca, zamoli Pilata da uzme tijelo Isusovo. I dopusti Pilat. Onda dsfe i uze ti-jelo Isusovo. 39 A dođe i Nikodim, koji je prvi put dolazio noću Isusu, i donese pomiješane smirne i aloja oko sto litara. 40 Tada uzeše tijelo Isusovo, i obaviše ga platnom s mirisima, kao što je običaj u Judejaca da sahranjuju.".
NJegovo vaskrsenje. Dap. 2,30-32 "Budući, dakle, da je bio prorok, i znajući da mu se Bog zakletvom zakleo da će od ploda bedara njegovih po tijelu podignuti Hrista da sjedi na prijestolu njegovu, 31 Predvidjevši govori za vaskrsenje Hristovo da ne bi ostavljena duša njegova u adu, niti tijelo njegovo vidje truljenja. 32 Ovoga Isusa vaskrse Bog, čemu smo svi mi svjedoci."; Dap. 3,15 "A Načelnika života ubiste, kojega Bog vaskrse iz mrtvih, čemu smo mi svjedoci."; Dap. 5,30 "Bog otaca naših vaskrse Isusa, kojega vi ubiste objesivši na drvo."; 2 Tim. 2,8. Vid. Vaskrsenje Hristovo.
Hristos je dao vidljive dokaze svoga = Lk. 24,39 "Vidite ruke moje i noge moje, da sam ja glavom; opipajte me i vidite; jer duh nema tijela i kostiju kao što vidite da ja imam."; Jn. 20,27 "Zatim reče Tomi: Pruži prst svoj amo i vidi ruke moje; i pruži ruku svoju i metni u rebra moja, i ne budi nevjeran nego vjeran."; 1 Jn. 1,1 "Što bješe od početka, što smo čuli, što smo vidjeli očima svojima, što sagledasmo i ruke naše opipaše, o Logosu (Riječi) života;", 2 "I Život se javi, i vidjeli smo, i svjedočimo, i objavljujemo vam Život vječni, koji bješe u Oca i javi se nama;".
Hristos je bio u svemu kao i mi osim greha. Dap. 3,22 "Jer Mojsej ocima reče: Gospod Bog vaš podignuće vam Proroka iz vaše braće, kao mene; njega poslušajte u svemu što god vam kaže."; Fil. 2,7, 8; Jev. 2,14 "A pošto ta djeca imaju zajednicu u krvi i mesu, i On uze najprisnijeg udjela u tome, da smrću satre onoga koji ima moć smrti, to jest đavola,", 17 "Stoga je trebalo da u svemu bude podoban braći, da bi bio milostiv i vjeran prvosveštenik u službi Bogu, kako bi očistio grijehe naroda."; Jev. 4,15 "Jer nemamo prvosveštenika koji ne bi mogao sastradati nemoćima našim, nego Prvosveštenika koji je u svemu kušan kao i mi, ali bez grijeha.".
Hristos je bio bezgrešan. Jn. 8,46 "Koji me od vas kori za grijeh? Ako li istinu govorim, zašto mi vi ne vjerujete?"; 2. Kor. 5,21 "Jer NJega, koji nije znao grijeha, učini grijehom nas radi, da mi postanemo pravda Božija u NJemu."; Jev. 4,10 "Jer ko je ušao u odmor njegov i sam je počinuo od djela svojih, kao i Bog od svojih."; Jev. 7,26 "Jer takav nam Prvosveštenik trebaše: svet, nezlobiv, čist, odvojen od grješnika i viši od nebesa;"; 1. Pt. 2,22 "On grijeha ne učini, niti se nađe prijevara u ustima njegovim;"; 1 Jn. 3,5 "I znate da se On javi da Grijehe naše uzme; i grijeha u njemu nema.". Vid. Duh Hristov.
Telo Hristovo nije videlo truljenje. Dap. 2,31 "Predvidjevši govori za vaskrsenje Hristovo da ne bi ostavljena duša njegova u adu, niti tijelo njegovo vidje truljenja."; Dap. 13,35-37 "Zato i na drugome mjestu govori: Nećeš dati da Svetac tvoj vidi truljenje. 36 Jer David, posluživši rodu svojemu, po volji Božijoj umrije, i položiše ga kod otaca njegovih, i vidje truljenje. 37 A Onaj kojega Bog podiže ne vidje truležnosti.".
Hristos je rođen od semena
ženina. 1 Moj. 3,15 "I još mećem neprijateljstvo između tebe i žene i između semena tvog i semena njenog; ono će ti na glavu stajati a ti ćeš ga u petu ujedati."; Isa. 7,14 "Zato će vam sam Gospod dati znak; eto devojka će zatrudneti i rodiće Sina, i nadenuće Mu ime Emanuilo."; Lk. 1,31 "I evo začećeš i rodićeš sina, i nadjenućeš mu ime Isus.", "I evo začećeš i rodićeš sina, i nadjenućeš mu ime Isus."Gal. 4,4.
Avramova. 1 Moj. 22,18 "I blagosloviće se u semenu tvom svi narodi na zemlji, kad si poslušao glas moj."; 1 Moj. 26,4 "I umnožiću seme tvoje da ga bude kao zvezda na nebu, i daću semenu tvom sve ove zemlje; i u semenu tvom blagosloviće se svi narodi na zemlji,"; Dap. 3,35 "??"; Gal. 3,16 "Avraamu pak i sjemenu njegovu rečena biše obećanja; ne kaže: i sjemenima, kao za mnoge, nego kao za jedno: I sjemenu tvojemu, koje je Hristos."; Jev. 2,16 "Jer, zaista se ne prisajedini anđelima, nego se prisajedini sjemenu Avraamovu.".
Davidova. 2 Sam. 7,12 "Kad se navrše dani tvoji, i počineš kod otaca svojih, podignuću seme tvoje nakon tebe, koje će izaći iz utrobe tvoje, i utvrdiću carstvo njegovo.", 16 "Nego će tvrd biti dom tvoj i carstvo tvoje doveka pred tobom, i presto će tvoj stajati doveka."; Ps. 88,25 "??", 36 "??"; Jer. 23,5 "Gle, idu dani, govori Gospod, u koje ću podignuti Davidu Klicu pravednu, koja će carovati i biti srećna i činiti sud i pravdu na zemlji."; Mt. 1,1 "Rodoslov Isusa Hrista, sina Davidova, Avraamova sina."; Mt. 22,42 "Govoreći: [ta mislite za Hrista? Čiji je sin? Rekoše mu: Davidov."; Mk. 10,47 "I čuvši da je to Isus Nazarećanin, stade vikati i govoriti: Sine Davidov Isuse, pomiluj me!"; Dap. 2,30 "Budući, dakle, da je bio prorok, i znajući da mu se Bog zakletvom zakleo da će od ploda bedara njegovih po tijelu podignuti Hrista da sjedi na prijestolu njegovu,"; Dap. 13,23 "Od njegovog sjemena, po obećanju, podiže Bog Izrailju Spasitelja Isusa,"; Rim. 1,3 "O Sinu svojemu, koji je po tijelu rođen od sjemena Davidova,".
Rodoslov Hristov kao čoveka. Mt. 1,1-17 "Rodoslov Isusa Hrista, sina Davidova, Avraamova sina. 2 Avraam rodi Isaka. A Isak rodi Jakova. A Jakov rodi Judu i braću njegovu. 3 A Juda rodi Faresa i Zaru s Tamarom. A Fares rodi Esroma. A Esrom rodi Arama. 4 A Aram rodi Aminadava. A Aminadav rodi Naasona. A Naason rodi Salmona. 5 A Salmon rodi Vooza s Rahavom. A Vooz rodi Ovida s Rutom. A Ovid rodi Jeseja. 6 A Jesej rodi Davida cara. A David car rodi Solomona sa Urijinicom. 7 A Solomon rodi Rovoama. A Rovoam rodi Aviju. A Avija rodi Asu. 8 A Asa rodi Josafata. A Josafat rodi Jorama. A Joram rodi Oziju. 9 A Ozija rodi Joatama. A Joatam rodi Ahaza. A Ahaz rodi Jezekiju. 10 A Jezekija rodi Manasiju. A Manasija rodi Amona. A Amon rodi Josiju. 11 A Josija rodi Jehoniju i braću njegovu, u seobi vavilonskoj. 12 A po seobi vavilonskoj, Jehonija rodi Salatila. A Salatil rodi Zorovavelja. 13 A Zorovavelj rodi Aviuda. A Aviud rodi Eliakima. A Eliakim rodi Azora. 14 A Azor rodi Sadoka. A Sadok rodi Ahima. A Ahim rodi Eliuda. 15 A Eliud rodi Eleazara. A Eleazar rodi Matana. A Matan rodi Jakova. 16 A Jakov rodi Josifa, muža Marije, od koje se rodi Isus zvani Hristos. 17 Svega, dakle, koljena od Avraama do Davida, koljena četrnaest, a od Davida do seobe vavilonske koljena četrnaest, i od seobe vavilonske do Hrista, koljena četrnaest."; Lk. 3,23-38 "I sam Isus imaše oko trideset godina kad poče; i bješe, kao što se mišljaše, sin Josifa, sina Ilijeva, 24 Sina Matatova, sina Levijeva, sina Melhijeva, sina Jenejeva, sina Josifova, 25 Sina Matatijeva, sina Amosova, sina Naumova, sina Eslimova, sina Nagejeva, 26 Sina Maatova, sina Matatijeva, sina Semejeva, sina Josifova, sina Judina, 27 Sina Joananova, sina Risajeva, sina Zorovaveljova, sina Salatiilova, sina Nirijeva, 28 Sina Melhijeva, sina Adijeva, sina Kosamova, sina Elmodamova, sina Irova, 29 Sina Josijina, sina Eliezerova, sina Jorimova, sina Matatova, sina Levijeva, 30 Sina Simeonova, sina Judina, sina Josifova, sina Jonanova, sina Elikimova, 31 Sina Melejeva, sina Mainanova, sina Matatina, sina Natanova, sina Davidova, 32 Sina Jesejeva, sina Ovidova, sina Voozova, sina Salmonova, sina Naasonova, 33 Sina Aminadavova, sina Aramova, sina Joramova, sina Esromova, sina Faresova, sina Judina, 34 Sina Jakovljeva, sina Isakova, sina Avraamova, sina Tarina, sina Nahorova, 35 Sina Seruhova, sina Ragavova, sina Falekova, sina Everova, sina Salina, 36 Sina Kainanova, sina Arfaksadova, sina Simova, sina Nojeva, sina Lamehova, 37 Sina Matusalova, sina Enohova, sina Jaredova, sina Maleleilova, sina Kainanova, 38 Sina Enosova, sina Sitova, sina Adamova, sina Božijega.".
= potvrdio je On Sam. Mt. 8,20 "Reče mu Isus: Lisice imaju jame i ptice nebeske gnijezda, a Sin Čovječiji nema gdje glavu zakloniti."; Mt. 11,19 "Dođe Sin Čovječiji, koji i jede i pije, a oni kažu: Gle čovjeka izjelice i vinopije, druga carinicima i grješnicima. I bi opravdana premudrost od djece njezine."; Mt. 16,13 "A kada dođe Isus u krajeve Kesarije Filipove, zapita učenike svoje govoreći: [ta o meni govore ljudi ko je Sin Čovječiji?"; Lk. 7,34 "Došao je Sin Čovječiji koji i jede i pije, a vi kažete: Gle čovjeka izjelice i pijanice, druga carinicima i grješnicima."; Lk. 9,22 "Rekavši da Sinu Čovječijemu treba mnogo postradati, i da će ga starješine i prvosveštenici i književnici odbaciti, i da će biti ubijen, i trećega dana da će ustati."i t.d.
= priznavali su i Judeji. Mt. 13,54-56 "I došavši u postojbinu svoju, učaše ih u sinagogi njihovoj tako da mu se divljahu i govorahu: Otkud ovome premudrost ova i moći? 55 Nije li ovo drvodjeljin sin? Ne zove li se mati njegova Marija, i braća njegova Jakov i Josija i Simon i Juda? 56 I sestre njegove nisu li sve kod nas? Otkud njemu sve ovo?"; Mk. 6,3 "Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, a brat Jakovljev i Josijin i Judin i Simonov? I nisu li sestre njegove ovdje među nama? I sablažnjavahu se o njega."; Jn. 6,42 "I govorahu: Nije li ovo Isus, sin Josifov, kome mi znamo oca i mater? Kako, dakle, on govori: S neba sam sišao?"; Jn. 7,27 "Ali ovoga znamo otkuda je; a Hristos kada dođe, niko neće znati otkuda je."; Jn. 19,5 "A Isus iziđe napolje noseći trnovi vijenac i purpurnu haljinu. I reče im Pilat: Evo čovjeka!".
Svaki koji priznaje =, od Boga je. 1 Jn. 4,2 "Po ovome raspoznavajte Duha Božijeg: Svaki duh koji priznaje da je Isus Hristos u tijelu došao, od Boga je;".
Antihrist odriče = 1 Jn. 4,3 "A svaki duh koji ne priznaje da je Isus Hristos u tijelu došao, nije od Boga; i to je duh Antihrista, za kojega ste čuli da dolazi, i sada je već u svijetu."; 2 Jn. st.7.